Pravilno skladištenje namirnica

Svjetlost, kisik, toplina i vlažnost napadaju namirnice i dovode do njihovog kvarenja. Ako namirnice pravilno skladištite one će duže ostati ukusne, svježe i bogate hranjivim sastojcima.

Hladnjak ili smočnica?
Vodite računa o uputama na ambalaži. Tamo uglavnom piše trebaju li se proizvodi čuvati na sobnoj temperaturi ili im je mjesto u hladnjaku. Za većinu namirnica važi – čuvati na hladnom, suhom i tamnom mjestu.


Skladištenje bez hlađenja
Suhe zalihe imaju minimalan rok trajanja od 6 mjeseci (griz, zobene pahuljice) do dvije godine (opnasto povrće). Dakle, vodite računa o roku trajanja i kod šećera, soli, brašna i riže. Preporučljivo je paziti i kod cjelovitog zrnja i proizvoda od cjelovitog zrnja jer se zbog svog visokog udjela masnoće mogu brzo pokvariti.
Konzerve i staklenke nije potrebno hladiti - skladištenje na temperaturi ispod 20º C je idealno. Konzerve na kojima se poklopac napuhnuo nikako ne smijete koristiti jer je sadržaj pokvaren i sadrži opasne bakterije!
Nove zalihe uvijek stavite odostraga u policu i sustavno trošite prvo starije zalihe. Sadržaj otvorenih proizvoda odmah premjestite u posude koje se daju dobro zatvoriti, npr. u posude od stakla, metala ili plastike, kako ne biste pružili priliku nastanku bakterija.

Skladištenje s hlađenjem
Namirnice koje trebaju ostati hladne ili se trebaju hladiti valja staviti u hladnjak što prije i u što svježijem stanju.
Čuvanje namirnica u odgovarajućem pakiranju štiti od isušivanja, prenošenja mirisa, međusobnog prenošenja bakterija i na taj način povećava njihovu trajnost.
Ostatke jela valja spremiti u hladnjak ohlađene i u dobro zatvorenim, čistim posudama. Sadržaj konzerve također premjestite u neku posudu prije stavljanja u hladnjak. Tako sačuvan sadržaj možete koristiti još jedan do dva dana.

SKLADIŠTENJE U HLADNJAKU

Skladištenje voća i povrća
Neke vrste voća i povrća ne mogu stajati zajedno tako da ih treba skladištiti odvojeno.
Razlog je taj što voće i povrće zrenjem otpušta plin ETILEN koji ubrzava njihovo kvarenje, ali i kvarenje susjednog voća i povrća. Tako će npr. mrkva brže postati gorka, cvjetača osušena, začinsko bilje će uvenuti i krastavac požutjeti, ako se čuvaju zajedno s rajčicama. Neke vrste kupusa požutjet će, a kivi omekšati, ako se nalaze zajedno s jabukama. Slično vrijedi i za banane: ako želite sačuvati svježinu svog voća, banane valja čuvati odvojeno od ostalog voća.
Dakle, nemojte skladištiti voće koje dozrijeva kasnije zajedno s onim koje je osjetljivo na etilen.


VOĆE KOJE DOZRIJEVA KASNIJE   

POVRĆE - KUPNJA I SKLADIŠTENJE

Voće i povrće koje dozrijeva kasnije (ispušta etilen):

voće povrće
jabuka avokado
marelica rajčica
banane
kruške
lubenica
nektarine
breskve
šljive

Voće i povrće osjetljivo na etilen:

voće povrće
jabuka cvjetača
kajsija brokula
dinja paprika
kivi gljive
mango poriluk
prokulice
špinat

VOĆE I POVRĆE