Alergija na namirnice

Koštuničavi plodovi, kokošja jaja, mlijeko – sve više ljudi reagira alergijom na najrazličitije vrste namirnica.

Stručnjaci u Njemačkoj (a slično je i u drugim europskim zemljama) smatraju da oko 8% djece i 2% odraslih reagira alergijom na određene vrste namirnica. To pokazuje da su alergije na namirnice u usporedbi s drugim alergijskim reakcijama rjeđe nego što se općenito misli.

Uzrok alergijskih reakcija nije u kvaliteti namirnica, već predstavlja preosjetljivu reakciju obrambenog sustava svakog organizma na određene (i za nealergičare bezopasne) sastavne dijelove namirnica.

Kad imunološki sustav reagira preosjetljivo...
Alergije izazivaju takozvani alergeni (= antigeni). Prehrambeni alergeni su prirodni sastojci namirnica, uglavnom bjelančevine ili kombinacije bjelančevina i ugljikohidrata. Prema tome, šećer za domaćinstvo i masti ne spadaju u prehrambene alergene.
Za vrijeme prvog kontakta s nekom namirnicom imunološki sustav alergičara otkriva u njoj sadržane alergene kao „opasne“ strane tvari. Posljedica toga je povećana proizvodnja IgE-antitijela od strane B-stanica u borbi protiv ovih alergena. Antitijela se tada grupiraju na površini stanica koje sadrže tvari poruke, npr. histamin. Taj prvi kontakt s nekim alergenom senzibilira imunološki sustav, ali prolazi bez simptoma.

Međutim, ako alergičar ponovno konzumira namirnicu koja izaziva alergiju (drugi kontakt), u njoj sadržani alergeni bivaju prepoznati od strane antitijela i vežu se. Alergeni i antitijela pritom se vežu jedni za druge po principu ključa u bravi.
Vezivanje alergena potiče stanice na oslobađanje određene tvari poruke, npr. histamin. Na kraju, histamin izaziva alergijsku reakciju koja se javlja najčešće u roku od nekoliko minuta do maksimalno dva sata nakon konzumacije određene namirnice.

Što je ukrštena alergija?
Ako antitijela koja je organizam proizveo na neki alergen počnu reagirati i na druge alergene, govorimo o ukrštenoj alergiji. To se može dogoditi kada novi alergeni pokazuju sličnosti s do tada prepoznatim alergenima.
Ljudi alergični na npr. pelud mogu dodatno dobiti i alergiju na namirnice jer su peludni  alergeni u svojoj strukturi slični određenim bjelančevinama drugih biljaka. Primjera radi, polovica ljudi alergičnih na pelud breze reagira alergično i na jabuke i lješnjake.

Najvažnije ukrštene alergije:

alergija na	mogući drugi izazivači
ambrozija, bokvica	anis, artičoke, banane, curry, dinja, mrkva (sirova), paprika, peršin, celer, senf, rajčica, luk
breza, lješnjak, joha	jabuke, marelice, avokado, kruške, kikiriki, lješnjak, badem, breskva, šljiva, orah
trave, žitarice	grah, curry, grašak, kikiriki, krumpir, kivi, leća, kupus, špinat, rajčica
lateks	ananas, avokado, banane, krumpir, kivi, mango, dinja, breskva, rajčica

Izvor: Brockhaus Ernährung, 2001., str. 395.

Simptomi su višestruki
Alergični simptomi se, prije svega, odražavaju na koži kao i na sluznici dišnih puteva i probavnog trakta, dakle kao naticanje usana, kihanje (peludne alergije), proljev ili umor.
Akutni poremećaj krvožilnog sustava najjača je reakcija na neki alergen. Ovaj takozvani anafilaktički šok u najgorem slučaju završava smrću.

Simptomi neke alergije na namirnice nisu tipični niti za određenu namirnicu niti za određeni organ: npr. nakon konzumiranja koštuničavih plodova nekomu mogu nateknuti usnice, a netko drugi će patiti od poremećaja disanja.

Savjeti za Vaš jelovnik
Kod prehrambenih alergija najvažnije je ukloniti problematičnu namirnicu s jelovnika. Ljudi koji se suzdrže od konzumacije namirnice koja izaziva alergiju u vremenskom periodu od dvije do tri godine kasnije mogu istu ponovno podnositi. 
Obzirom da su neki od alergena osjetljivi na toplinu, kisik iz zraka i kiseline, pripremljene namirnice kriju manji rizik od alergija nego sirove ili neprerađene. Zato se neke namirnice u posebnim slučajevima mogu podnositi, dakle, ako su pripremljene na odgovarajući način. U svakom slučaju porazgovarajte o tome s Vašim liječnikom.
U većini slučajeva povrće i voće djeluje tako da izaziva alergije samo u sirovom stanju, dok ih kuhane neki od alergičara podnose. Alergični na rajčicu u velikom broju slučajeva mogu koristiti kuhani umak od rajčice.
Međutim, alergeni u celeru, soji, koštuničavim plodovima, žitaricama, ribi i bjelanjku kokošjeg jaja otporni su na toplinu. Zato te namirnice treba izbjegavati ako postoji takva alergija.

Popis sastojaka sadrži važne informacije!
Brisanje namirnica koje izazivaju alergije s jelovnika može biti teško. Prije svega onda kad se radi o takvim namirnicama koje svuda nalaze svoju primjenu i nije ih odmah moguće prepoznati.
Tako se, npr. kokošje ili mliječne bjelančevine koriste kao vezivno sredstvo u mnogim proizvodima. Soja, celer i koštuničavi plodovi mogu biti „skriveni“ u gotovim jelima. Iz tog razloga obvezno obratite pažnju na popis sastojaka na ambalaži. Od proširenja uredbe o deklariranju namirnica unutar EU u studenom 2005., dvanaest najčešćih izazivača prehrambenih alergija i netolerantnosti moraju se navesti u popisu sastojaka – čak i onda, kad su prerađeni samo u minimalnim količinama. Ovih dvanaest je u studenome 2007. prošireno za još dva alergena koji se moraju ispisati (lupine i mekušci).
Ako niste sigurni kad se radi o Dr. Oetker proizvodima, molimo kontaktirajte DR. OETKER POKUSNU KUHINJU.