Ugljikohidrati - naši paketi snage

Ugljikohidrati daju energiju našim živčanim i mišićnim stanicama. Oni predstavljaju idealan i brzo raspoloživ IZVOR ENERGIJE za organizam, a mozak se skoro isključivo hrani njima.

Jednostavni, dvostruko složeni i višestruko složeni šećeri
Sve vrste šećera, škroba, kao i dijetalna vlakna spadaju u skupinu ugljikohidrata. Ovisno o količini vezivnih šećera od kojih su sastavljeni ugljikohidrati, razlikujemo:

• jednostavne šećere (npr. glukoza, fruktoza)
• dvostruko složene šećere (npr. laktoza, maltoza, saharoza)
• višestruko složene šećere (npr. škrob, celuloza, pektin)

Što više vezivnih dijelova sadrži neki ugljikohidrat, toliko je zdraviji, jer dulje daje osjećaj sitosti i manje opterećuje razinu šećera u krvi. Jedan od najvažnijih višestruko složenih šećera koji se još nazivaju i kompleksnim ugljikohidratima, jest škrob.

Glad zbog šećera koji se koriste u domaćinstvu?
Jednostavni šećeri poput grožđanog, voćnog ili dvostruko složenog šećera (npr. bijeli šećer koji često nalazimo u domaćinstvima) nalaze se u slatkišima, džemu, medu, zrelom voću i slatkim napicima. Odlično za međuobrok, ali ne i za osjećaj sitosti. Naime, zahvaljujući tim šećerima razina šećera u krvi brzo naraste, ali brzo i padne što uzrokuje veliku glad.

Dugoročna snaga dolazi od škroba
Odlični dobavljači ugljikohidrata su proizvodi na bazi škroba bogati dijetalnim vlaknima, poput integralnog kruha, kruha od cjelovitog zrnja, müslija, tjestenine, riže, krumpira, koštuničavog voća i povrća.

Oni sadrže kompleksne ugljikohidrati koji se najprije razgrađuju na svoje šećerne vezivne stanice pa ih onda organizam ravnomjerno propušta u krvotok. To djeluje vrlo povoljno na razinu šećera u krvi i iz tog razloga ne dovodi brzo do ponovnog osjećaja gladi.

Preporučeni dnevni unos
Ugljikohidrati spadaju u tri glavna nutritivna sadržaja (ugljikohidrati, masti, bjelančevine) i čine glavni dio naše prehrane. U okviru uravnotežene prehrane više od polovice energije dobivamo preko ugljikohidrata. Kod prosječne opskrbe energijom od 2.000 do 3.000 kcal to je otprilike 250 do 375 g ugljikohidrata dnevno.

Sadržaj ugljikohidrata odabranih namirnica u gramima (g)

namirnica	na 100 g	po porciji*
müsli	60	24 (40 g)
kruh od cjelovitog zrnja	38	19 (50 g)
tjestenina, kuhana	27	55 (200 g)
riža, kuhana	24	48 (200 g)
leća (svježa), kuhana	18	27 (150 g)
krumpir, kuhani	14	28 (200 g)
mrkva, kuhana	4	6 (150 g)

                                                 

* Navodi u zagradama označavaju veličinu porcije. Izvor: Njemački savezni ključ namirnica