Masti su naši najveći IZVORI ENERGIJE – s 9 kcal po gramu mast je najbogatiji hranjivi sastojak. Osim toga masti opskrbljuju naš organizam i za život potrebnim složenim nezasićenim masnim kiselinama te vitaminima A, D, E i K koji se u njima otapaju. Masti su neophodne i za gradnju stanica, a one su i prijenosnici okusnih i mirisnih sastojaka.
Masti
Mast nije jednostavno mast
Masti se sastoje od masnih kiselina koje se razlikuju prema dužini svog lanca (kratkolančane, srednjolančane i dugolančane masne kiseline) ili prema stupnju zasićenosti (zasićene, jednostavne nezasićene i složene nezasićene masne kiseline).
Zasićene masne kiseline kriju se prije svega u proizvodima životinjskog porijekla, poput nemasnog mesa, mesnim prerađevinama, maslacu, masti i slanini. Ali i čvrste biljne masti poput kokosove masti ili masti palminog sjemena sadrže zasićene masne kiseline. Velik unos zasićenih masnih kiselina nije zdrav jer povećava razinu kolesterola.
Potpuno suprotno, jednostavne i složene nezasićene masne kiseline djeluju pozitivno na razinu kolesterola, mozak i živce. Dobar izvor jednostavnih nezasićenih masnih kiselina je npr. maslinovo ulje, dok su biljna ulja i masne ribe poput skuše, lososa ili tune bogati složenim nezasićenim kiselinama.
Kada mast postaje ulje?
Ako su masti na 20º C čvrste ili plastične to su masti u pravom smislu, a ako su tekuće, onda se označavaju kao ulja. Nezasićene masne kiseline imaju nizak toplinski prag. Što je udio nezasićenih masnih kiselina u nekoj masti veći ona je više tekuća. Dakle, što su masti čvršće, sadrže više zasićenih masnih kiselina.
Ako su masti na 20º C čvrste ili plastične to su masti u pravom smislu, a ako su tekuće, onda se označavaju kao ulja. Nezasićene masne kiseline imaju nizak toplinski prag. Što je udio nezasićenih masnih kiselina u nekoj masti veći ona je više tekuća. Dakle, što su masti čvršće, sadrže više zasićenih masnih kiselina.
Preporučene dnevne količine
U uravnoteženu prehranu spadaju i masti, ali u malim količinama i dobre kvalitete. Zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina prednost treba dati visokovrijednim uljima, poput maslinovog ili suncokretovog. Margarin ili maslac namažite na kruh samo u tankom sloju.
Dnevno je dovoljno unijeti od 70 do 80 g masti, od toga 40 g kao vidljive masnoće; to znači dvije žlice margarina ili maslaca, dvije žlice visokovrijednog jestivog ulja i najviše jednu do dvije žličice masti za pečenje. Ostatak isporučuju tzv. „skrivene“ masnoće, npr. u kolačima, keksima, salamama, pašteti, koštuničavim plodovima, čipsu ili čokoladi.
Previše masnoće nije zdravo, a ona je i vodeći sastojak koji deblja. Stoga bi uvijek trebalo imati na umu količinu unosa masti.
