Svakome od nas neprestano je neophodna energija, kako bi danju i noću svi metabolički procesi funkcionirali besprijekorno i da bismo mogli biti fizički aktivni. Naš organizam energiju dobiva iz hrane, dakle iz namirnica i napitaka.
Energija
Izvori energije
Energija nastaje sagorijevanjem sastojaka hrane koji su izvor energije:
• masti
• ugljikohidrati
• bjelančevine i
• alkohol.
Količina energije koju ovi sastojci hrane isporučuju po gramu razlikuje se: UGLJIKOHIDRATI i BJELANČEVINE imaju oko 4 kcal po gramu, a MASTI, s 9 kcal po gramu, donose više nego duplo. I alkohol je bogat energijom i sadrži 7 kcal po gramu.
Njemačko udruženje za prehranu (DGE) preporučuje da se više od polovice energije preuzima iz ugljikohidrata (52-53%), oko jedna trećina iz masti (28-31%), a ostatak iz bjelančevina (16-17%).
Kalorije ili džuli?
Energetske potrebe organizma i energetski sadržaj namirnica (nutritivna vrijednost) prikazuju se u kilokalorijama (kcal) ili kilodžulima (kJ)
U znanstvenim krugovima kalorija je zamijenjena mjernom jedinicom džul (J), međutim, u općoj jezičnoj upotrebi još se uvijek češće koristi kalorija odnosno kilokalorija (=1.000 kalorija). Kalorija je definirana kao količina topline potrebne da bi se, pri normalnom tlaku, 1 g vode zagrijao sa 14,5º C na 15,5º C. Za preračun kalorija u džule i obratno imajte na umu da jedna kcal odgovara 4,184 kJ, a jedan kJ odgovara 0,239 kcal.
Sve je u ravnoteži?
Energija koju unosimo hranom utječe na naše sposobnosti rada isto kao i naša tjelesna težina. Međutim, ono što pokazuje vaga ne može se svesti samo na naše prehrambene navike već je u stvari rezultat ravnoteže energije, dakle, odnosa unosa i potrošnje energije.
Ljudi koji u dužem vremenskom razdoblju unose više energije nego što je potroše u svakodnevnom životu, na poslu ili prilikom bavljenja sportom, riskiraju dobivanje prekomjerne težine. Naime, naš organizam pretvara višak energiju u masti koje postaju zamjetne u obliku jastučića u predjelu trbuha, bokova i stražnjice. A to onda može uzrokovati neugodne posljedice jer PREKOMJERNA TEŽINA predstavlja faktor rizika za čitav niz oboljenja.
Svakodnevno unošenje 100 kcal previše znači dobivanje na težini od 5 kg godišnje.
*100 kcal krije se npr. u dvije praline, jednom redu čokolade ili dva keksa s maslacem.
Nedovoljan unos energije također može štetiti. Ako unesena energija ne zadovoljava dnevne potrebe, organizam se služi rezervama energije, a metabolizam prebacuje na štedljivost. Trajno pothranjivanje energijom slabi organizam i dovodi do ozbiljnih bolesti.
Energetske potrebe
Svaki čovjek ima svoje osobne potrebe za energijom ovisno o starosti, spolu, visini, težini i tjelesnoj aktivnosti.
Ljudi koji se svakodnevno puno kreću i bave sportom troše više energije od onih „koji sjede za pisaćim stolom“. Prema tome oni trebaju unijeti više energije putem namirnica. Smjernice za unos energije daje npr. Njemačko udruženje za prehranu (DGE).
Svaki čovjek ima svoje osobne potrebe za energijom ovisno o starosti, spolu, visini, težini i tjelesnoj aktivnosti.
Ljudi koji se svakodnevno puno kreću i bave sportom troše više energije od onih „koji sjede za pisaćim stolom“. Prema tome oni trebaju unijeti više energije putem namirnica. Smjernice za unos energije daje npr. Njemačko udruženje za prehranu (DGE).
Preporučeni unos energije pri prosječnoj tjelesnoj aktivnosti:
unos energije u kilokalorijama (kcal)
starosna skupina
muško
žensko
1 do 4 godine
1.100
1.000
4 do 7 godina
1.500
1.400
7 do 10 godina
1.900
1.700
10 do 13 godina
2.300
2.000
13 do 15 godina
2.700
2.200
15 do 19 godina
2.900
2.300
19 do 25 godina
2.900
2.200
25 do 51 godina
2.800
2.100
iznad 65 godina
2.300
1.800
Izvor: oblikovano prema „D-A-CH referentne vrijednosti za unos energetskih vrijednosti“, DGE, OGE, SGE i SVE 2000.
